Na tragu Dorine glazbe: Našice u slikovnici i edukativnoj bojanci
Postoje mjesta čija se povijest može upoznati kroz priče o ljudima koji su u njima živjeli. Postoje i ona čiju prošlost možemo gotovo čuti. Našice pripadaju upravo takvim mjestima. U njihovu se kulturnom nasljeđu posebno ističe ime Dore Pejačević, skladateljice čija je glazba odavno nadrasla granice rodnoga kraja i postala važnim dijelom hrvatske glazbene baštine. Upravo je njezin život, povezan s našičkim dvorcem i njegovim okruženjem, poslužio kao nadahnuće za slikovnicu Našički vilenjaci u potrazi za Dorom Pejačević, autora i ilustratora Dražena Štebiha.
U svijetu ove slikovnice glazba povezuje stvarnost i maštu. Dok Dora za glasovirom stvara melodije koje se šire kroz prozore dvorca Pejačević, u obližnjem perivoju žive sićušni vilenjaci, nevidljivi ljudskim očima, ali iznimno osjetljivi na ljepotu njezinih skladbi. Svake večeri okupljaju se kako bi slušali glazbu koja dopire iz dvorca, sve dok se jednoga dana ne dogodi nešto neočekivano. Tajanstveni vodeni duh iz dubina Lapovca, očaran Dorinim melodijama, poželi ih zadržati samo za sebe. Dorin nestanak pokreće vilenjake na pustolovinu u kojoj će se suočiti sa strahom, neizvjesnošću i vlastitim granicama, ali i otkriti koliko su prijateljstvo, zajedništvo i nesebičnost važni u trenucima kada nekome treba pomoći.
Pripovijest tako povezuje prepoznatljive motive našičkoga krajolika s fantastičnim svijetom čarobnih bića, podvodnih dvorana i neobičnih događaja. Dvorac Pejačević, njegov perivoj i jezero Lapovac postaju pozornica na kojoj se odvija pustolovina, dok stvarna povijesna osoba dobiva mjesto u dječjoj imaginaciji. Takav književni postupak omogućuje najmlađim čitateljima prvi susret s Dorom Pejačević na način blizak njihovu uzrastu i razumijevanju svijeta.
Posebnu vrijednost slikovnici daje činjenica da se iza njezine fantastične radnje nalazi stvarna i iznimno zanimljiva životna priča. Dora Pejačević rođena je 1885. godine u Budimpešti, a velik dio djetinjstva provela je u obiteljskom dvorcu u Našicama. Skladala je od mladosti, usavršavala svoje glazbeno obrazovanje i tijekom kratkoga života ostavila stvaralačku ostavštinu koja i danas zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj umjetničkoj glazbi. Završni dio slikovnice donosi djeci prilagođen prikaz njezina života, jasno povezujući književnu maštu s povijesnim činjenicama. Time se otvara prostor za razgovor o razlici između stvarnih osoba, povijesnih događaja i izmišljenih likova.
Odgojna dimenzija priče proizlazi i iz njezine središnje poruke. Vodeni duh želi Dorinu glazbu prisvojiti, vjerujući da će njezina ljepota biti veća ako pripada samo njemu. Njegov susret s vilenjacima i samom Dorom postupno otkriva drukčiji smisao umjetnosti: glazba svoju puninu ostvaruje kada dopire do drugih, kada izaziva osjećaje, povezuje ljude i postaje dijelom zajedničkoga iskustva. Kroz taj se motiv djeci približavaju vrijednosti dijeljenja, razumijevanja tuđih potreba, empatije i slobode stvaralačkoga izražavanja.
Glazba pritom ima i važnu obrazovnu ulogu. Premda je slikovnica prvenstveno književno djelo, ona može postati poticaj za prvi susret s umjetničkom glazbom. Čitanje priče može se povezati sa slušanjem neke od skladbi Dore Pejačević, razgovorom o glazbalima, prepoznavanjem raspoloženja koje glazba izaziva ili dječjim pokušajima da vlastitim riječima opišu ono što su čuli. Na taj način književnost otvara vrata još jednom umjetničkom području, a povijesna osoba postupno postaje prepoznatljiva kroz svoje stvaralaštvo.
Slikovnicu dodatno obogaćuju raskošne ilustracije koje dječjem čitatelju približavaju arhitektonsku i prirodnu baštinu Našica. Prizori dvorca Pejačević, njegova okruženja i fantastičnoga podvodnog svijeta stvaraju vizualnu cjelinu u kojoj se prepleću prepoznatljivi zavičajni motivi i umjetnička imaginacija. Ilustracije imaju važnu pripovjednu funkciju: omogućuju djetetu da prati radnju, prepoznaje osjećaje likova, uočava detalje i samostalno oblikuje predodžbu o svijetu priče. Za djecu koja poznaju Našice posebno je zanimljiva mogućnost uspoređivanja ilustriranih prizora sa stvarnim prostorima grada.
Prirodnu nadopunu slikovnici čini Našička bojanka, osmišljena kao edukativno i zabavno izdanje koje djecu potiče na aktivno sudjelovanje. Njezine stranice povezuju motive iz slikovnice s prepoznatljivim obilježjima Našica, njihovom poviješću, znamenitostima i kulturnom baštinom. Djeca mogu bojiti Doru za glasovirom, vilenjake, dvorac Pejačević i druge likove iz priče, a istodobno rješavati različite zadatke koji zahtijevaju opažanje, razmišljanje i povezivanje.
Posebno mjesto u bojanci zauzimaju križaljka posvećena našičkim znamenitostima i povijesti, osmosmjerka s pojmovima povezanima s gradom, labirinti, igre povezivanja, zadaci crtanja i druge aktivnosti. Kroz njih djeca upoznaju imena, mjesta i pojmove važne za razumijevanje našičkoga kraja. Povijesne osobe i građevine, glazbena baština, prirodne posebnosti i lokalna obilježja tako postaju dio igre u kojoj dijete samostalno pronalazi odgovore i otkriva nove informacije.
Takav pristup donosi višestruku pedagošku korist. Križaljke i igre riječima pridonose razvoju jezičnih sposobnosti, proširivanju rječnika i povezivanju pojmova, dok labirinti i zadaci opažanja potiču koncentraciju, prostornu orijentaciju, strpljenje i logičko zaključivanje. Bojanje i samostalno crtanje razvijaju finu motoriku, koordinaciju oka i ruke te kreativno izražavanje. Posebna vrijednost ovih aktivnosti nalazi se u njihovu zavičajnom sadržaju: dijete usvaja nove vještine istodobno upoznajući kulturno i povijesno okruženje vlastitoga grada.
Povezivanjem slikovnice i edukativne bojanke nastaje zaokružena cjelina koja nudi različite putove prema učenju. Priča pobuđuje zanimanje, ilustracije stvaraju vizualne predodžbe, a zadaci iz bojanke omogućuju da se pročitano i viđeno dodatno istraži. Ono što je dijete upoznalo kroz pustolovinu vilenjaka može ponovno prepoznati u križaljci, labirintu ili crtežu. Takvo ponavljanje kroz različite aktivnosti pomaže usvajanju znanja, a pritom čuva osjećaj igre i otkrivanja.
Za djecu iz Našica ova izdanja imaju i posebno značenje. Dvorac pokraj kojega prolaze, perivoj kojim šeću ili ime Dore Pejačević koje susreću u svakodnevnom životu dobivaju širi kulturni i povijesni smisao. Mjesta koja su im poznata postaju dijelom priče, a priča ih potiče da ta ista mjesta promatraju pažljivije. Za djecu iz drugih sredina slikovnica i bojanka otvaraju mogućnost upoznavanja jednoga slavonskog grada i njegova nasljeđa, šireći pritom njihovo znanje o hrvatskoj kulturnoj raznolikosti.
Oba izdanja mogu biti vrijedna dopuna obiteljskom čitanju, radu u dječjim vrtićima, osnovnim školama i knjižnicama. Slikovnica pruža polazište za razgovor o prijateljstvu, glazbi, stvaralaštvu i zavičajnoj povijesti, dok bojanka omogućuje individualni i skupni rad kroz igru i istraživanje. Zajedničko čitanje može se nastaviti likovnom radionicom, slušanjem glazbe, malim istraživanjem o Dori Pejačević ili posjetom našičkom dvorcu i perivoju.
Autor obaju izdanja, Dražen Štebih, rođen je u Našicama, što ovome izdavačkom projektu daje dodatnu osobnu dimenziju. Kroz književnu priču, ilustraciju i edukativne sadržaje vlastiti je zavičaj približio najmlađim čitateljima, povezujući lokalnu povijest s univerzalnim vrijednostima prijateljstva, dobrote i stvaralačke slobode.
Slikovnica Našički vilenjaci u potrazi za Dorom Pejačević i Našička bojanka, u izdanju Naklade Arka, pokazuju kako zavičajna baština može postati nadahnuće za suvremenu dječju književnost i edukaciju. Kroz glazbu, maštu, pripovijedanje i igru djeca upoznaju prostor kojemu pripadaju ili koji tek otkrivaju. Iz takvih susreta postupno se razvija zanimanje za prošlost, razumijevanje kulturnoga nasljeđa i svijest o vrijednostima koje ono čuva.
A možda će upravo zahvaljujući jednoj vilenjačkoj pustolovini neko dijete prvi put poželjeti poslušati glazbu Dore Pejačević, posjetiti njezin dvorac ili saznati više o gradu u kojemu je provela dio svojega života. Tada je dječja priča ostvarila jednu od svojih najljepših zadaća: potaknula je znatiželju koja se nastavlja i nakon posljednje pročitane stranice.
Ostavite komentar